Ljetna sezona u punom je jeku, a Crikvenica – jedno od najpopularnijih primorskih odredišta za bh. i regionalne turiste – doslovno puca po šavovima.
Slike s crikveničkih plaža ovog ljeta postale su viralne: peškiri na svakom kvadratnom metru, kupači u travi, na šetnicama, pa čak i pod palmama koje služe kao improvizirani suncobrani ili “štrikovi” za sušenje veša.
I dok mnogi gradovi Europe, poput Barcelone, Venecije, Amsterdama i Atene, poduzimaju mjere protiv masovnog turizma, u Crikvenici se čini da se situacija svake godine dodatno pogoršava. Mjesta na plaži nestaju prije 9 sati, a ko nema sreće ili smještaj uz more, svoje mjesto traži i po sat vremena.
Gužve, haos i – šatori na plaži
Parking? Misija nemoguća. Posebno vikendom kada se u grad slije desetine hiljada turista iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Austrije i Njemačke. Nema mjesta ni na javnim ni na trgovačkim parkiralištima. Mnogi parkiraju uz rub ceste, blokirajući saobraćaj, dok neki ni nakon sedmog kruga jednosmjernim ulicama ne uspijevaju naći mjesto.
Na plažama – sličan haos. Šatori, prijenosni hladnjaci, dječja kolica, zvučnici… sve to zauzima dragocjeni prostor. Mjesta u hladu su luksuz, a ležaljke i suncobrani dostupni su samo onima koji su spremni izdvojiti ozbiljan novac, piše Radio Sarajevo.
Nedostatak infrastrukture
Kao da gužve nisu dovoljne, grad se bori i s osnovnom infrastrukturom. Tuševi gotovo da ne postoje, a funkcionalan je samo jedan na cijeloj kilometarskoj plaži. Javnih WC-a ima tri – i svi se plaćaju. Internet je preopterećen, mobilne mreže ne rade, a nije rijetkost da ljeti nestane i struje.
Cijene “skaču”, kvalitet ne prati
Cijene su dodatna frustracija. Bočica vode na štandu zna koštati i do 3 eura, pomfrit za dvoje djece gotovo 10, a sladoled na štapiću – 5 eura. Turisti iz BiH i regije sve češće komentarišu da su cijene u restoranima dvostruko više nego prije dvije-tri godine, dok kvalitet ostaje isti ili slabiji.
Turistica iz Osijeka ispričala je kako su za smještaj dvije odrasle osobe i dvoje djece plaćali 150 eura po noći. Apartman je, kaže, toliko udaljen od plaže da su morali koristiti automobil svakodnevno – a mjesto za parking su mogli uhvatiti samo ako bi do plaže stigli prije 8 ujutro.
Život lokalaca sve teži
I dok u španskim i talijanskim gradovima građani protestima poručuju da je “turizma dosta”, u Crikvenici toga – bar za sada – nema. Razlog je jasan: lokalno stanovništvo u velikoj mjeri živi od turizma. No istovremeno, sve veći broj njih priznaje da im je kvaliteta života ozbiljno narušena. Cijene u trgovinama rastu, stanovi se pretvaraju u apartmane, a domaći postaju gosti u vlastitom gradu.