Danas je petak, 7. februar/veljača 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 327 dana
Na današnji dan 1927. godine, u Bileći je rođen Dušan Vukotić, filmski reditelj, scenarist, animator, oskarovac i profesor. Najpoznatiji je po crtanom filmu „Surogat“ za koji je nagrađen Oskarom 1962. godine.
Vukotić je rođen u BiH, živio u Hrvatskoj, a izjašnjavao se kao Crnogorac. Nakon Drugog svjetskog rata kao karikaturist radio je u “Kerempuhu”, gdje je, 1953. objavio strip “Špiljo i Goljo – prethistorijski ljudi”. Sarađivao je također u “Ježu”, “Vjesniku”, “Filmskoj kulturi” i dr.
Prvi kontakt s crtanim filmom ostvario je početkom 1950-ih godina prošlog vijeka u zagrebačkom “Duga filmu”. Debitirao je crtićem “Kako se rodio Kićo”, uz saradnike.
Po osnivanju Studija za crtani film Zagreb filma, 1956., realizirao je prvi potpuno svoj projekt “Nestašni robot”, otvarajući seriju duhovitog i lucidnog parodiranja najpoznatijih žanrovskih kino-modela. Uslijedile su parodije: western “Cowboy Jimmy”, film strave “Veliki strah”, gangsterski film “Koncert za mašinsku pušku”, naučna fantastika “Krava na Mjesecu”, crtana bajka “Čarobni zvuci” i “Abrakadabra”, satira “Rep je ulaznica”, te crtana ekranizacija nostalgičnog čehovljevskog svijeta “Osvetnik”.
Kao svjetskog majstora potvrdili su ga dometi čija vanjska virtuoznost i atraktivnost prenose gledalištu autorova razmišljanja o suštinskim konfliktima savremenog svijeta i čovjekovog opstanka: „Piccolo“, nagrađen u Londonu, Beogradu i Oberhausenu, „Surogat“ nagrađen Oskarom za najbolji animirani film – prvi put dodijeljen filmu izvan SAD, te nagradama u Beogradu, Bergamou, Corku, San Franciscou, Oberhausenu itd. Kreirao je i crtiće: „Igra“, „Mrlja na savjesti“, „Opera Cordis“, „Ars gratia artis“, „Skakavac“ i dr.
Zanimljive rezultate Vukotić je ostvario i cjelovečernjim igranim filmovima u rasponu od bajkovite metafore „Sedmi kontinent“, preko aktualizacije ratne prošlosti „Akcija Stadion“, do naučne fantastike „Gosti iz galaksije“, 1981., za koje je nagrađivan na festivalima u Puli, Trstu, Teheranu i dr.
Predavao je filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a bavio se i teorijom animacije. Nagradu za životno djelo dobio je na Svjetskom festivalu animiranog filma – Animafest Zagreb 1994.
Preminuo je od infarkta 8. jula 1998. godine.