Dodik i Čović dogovorili raspodjelu fotelja u UIO mimo koalicionih dogovora
Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik postigao je dogovor sa šefom HDZ-a BiH Draganom Čovićem o raspodjeli stranačkih kadrova u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Njihov plan je da pozicije pomoćnika direktora popune mimo ranije usaglašenih koalicionih sporazuma.
Jedna od ključnih tema neformalnog sastanka Dodika i Čovića, održanog na imanju u Bakincima, bila je kadrovska strategija u UIO. Dodikov strateški cilj jeste da zadrži kontrolu nad ovom institucijom, posebno u slučaju da SNSD izgubi ministarske pozicije na državnom nivou — iako to trenutno djeluje malo vjerovatno. Dogovoreno je da se na mjesta pomoćnika direktora, kojima je mandat istekao još prije dvije godine, postave SNSD-ovi kadrovi, dodatno ojačani provjerenim ljudima bivšeg direktora Mire Džakule, koji je u međuvremenu preuzeo funkciju direktora Elektroprijenosa BiH, piše Žurnal info.
Uprkos višegodišnjim upozorenjima Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH da se u UIO krši zakon, tek je nedavno raspisan konkurs za četiri pozicije pomoćnika direktora – za carine, poreze, provođenje propisa i IT sektor.
Prema pisanju portala Fokus, osnovna plata za ove pozicije iznosi 3.306 KM.
Afera “Exit fakture”
Aktuelni pomoćnik direktora za carine, Vladimir Dragićević, imenovan 17. maja 2018. godine, odavno je prekoračio četverogodišnji mandat i već više od tri godine obavlja funkciju nelegalno. Isti slučaj je i sa pomoćnikom za poreze Muharemom Mašinovićem, kao i sa Danijelom Jozić, pomoćnicom za provođenje propisa — svi su ostali na funkcijama iako su im mandati istekli još 2022. godine.
Danijela Jozić, kojoj je mandat istekao prije više od tri godine, zadržala je funkciju čak i nakon što se 2023. godine našla na spisku osoba protiv kojih je podnesena krivična prijava u aferi “exit fakture”, teškoj više od 300 miliona KM.
Prema navodima Valter portala, krivične prijave su podnesene protiv bivšeg direktora UIO Mire Džakule, Danijele Jozić i brojnih zaposlenika UIO-a i SIPA-e. Optuženi se terete da su od 2015. do 2023. godine organizovali kriminalnu grupu s ciljem sticanja protivpravne imovinske koristi. Preko preduzeća osnovanih u Kraljevini Nizozemskoj, koristili su službeni položaj da primoraju sve uvoznike vozila da koriste njihovu izvoznu firmu, krivotvorili dokumentaciju i izbjegavali plaćanje carina i poreza.
Džakula je, uprkos ovim optužbama, imenovan za generalnog direktora Elektroprijenosa BiH, dok Jozić ostaje u UIO još četiri godine. Time Dodik i Čović osiguravaju kontrolu nad istražnim sektorom UIO-a, dok Džakula i dalje indirektno upravlja ovom institucijom, koja je povezana s brojnim aferama bez pravosudnog epiloga.
Mandat je istekao i pomoćnici za IT, Svjetlani Perković, koja je bila jedan od ozbiljnih kandidata za direktora UIO. Ipak, na to mjesto je imenovan Zoran Tegeltija, što jasno pokazuje koliko SNSD-u znači ova pozicija.
Porodične veze i politički uticaj
Za poziciju pomoćnika direktora za poslovne usluge nije raspisan konkurs, jer je mandat Elviru Muminoviću produžio bivši direktor Džakula, mimo zakonske procedure. Džakuli su tada, a i sada, bile važne porodične veze – brat Elvira Muminovića radi u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA), što Muminoviću osigurava ostanak na funkciji.
Dodik i Čović očito ne namjeravaju poštovati dosadašnju nacionalnu raspodjelu kadrova u UIO, prema kojoj Srbima pripadaju mjesto direktora i dva pomoćnika, Bošnjacima dva pomoćnika, a Hrvatima jedan. Cilj je da se na mjesta pomoćnika direktora za carine i IT instaliraju SNSD-ovi ljudi, dok bi dosadašnjeg rukovodioca sektora za poreze, Muharema Mašinovića, trebao zamijeniti Vinko Skoko iz HDZ-a BiH.
U svrhu političke trgovine, u dogovor je uključen i Elvedin Grabovica, koji bi trebao osigurati podršku Trojke. Grabovica je već povezan s poslovima oko tendera u Elektroprijenosu BiH, kojim upravlja Miro Džakula. U tom poslu su i Igor Dodik, sin Milorada Dodika, te Zoran Žarić, sin Matana Žarića, bivšeg direktora Elektroprijenosa BiH.
Motivi Dodika i Čovića za preuzimanje kontrole nad UIO su jasni – radi se o instituciji koja upravlja glavnim izvorima prihoda u BiH: PDV-om, akcizama, carinama i drugim indirektnim porezima. Raspodjela tih prihoda među entitetima i Brčko Distriktom čini kontrolu nad UIO ključnom za uticaj na tok javnog novca.
Ova kontrola osigurava SNSD-u i HDZ-u političku moć i pregovaračku prednost u drugim sektorima – pravosuđu, sigurnosti, fondovima EU – te omogućava blokiranje odluka koje im ne odgovaraju.
Postavljanjem lojalnih kadrova osigurava se nadzor nad tokovima robe i novca, posebno u prometu visokoakciznim robama i gorivom. U tom kontekstu, kontrola nad UIO nije samo administrativno, nego strateško pitanje moći i resursa u BiH.
