Milorad Dodik ponovo izazvao osude: kontroverzne izjave o Bošnjacima, vjeri i budućnosti BiH
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, ponovo je izazvao žestoke reakcije u javnosti svojim obraćanjem nakon sastanka vladajuće koalicije u Banjoj Luci. Njegov govor bio je ispunjen nizom uvredljivih, šovinističkih i historijski neutemeljenih tvrdnji, koje su odmah naišle na osude kako u Bosni i Hercegovini, tako i širom regiona.
Dodik je ustvrdio da se Bosna i Hercegovina “raspada”, nazvavši njeno postojanje “tragom smrdljivim na nečovještvo”. U više navrata osporavao je legitimitet visokog predstavnika međunarodne zajednice, Christiana Schmidta, nazivajući ga “nelegalnim”. Uz to je optužio Bošnjake – koje uporno naziva “muslimanima” – da slijepo prihvataju Schmidtove odluke, tvrdeći da se “nadaju drugom poluvremenu”.
Ipak, najsporniji i najkomentiraniji dio govora bio je onaj u kojem je Dodik iznio poziv Bošnjacima da se “vrate pravoslavlju”. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina bi tek tada mogla opstati – kao “većinski srpska država”.
“Rješenje za Bosnu i Hercegovinu je jednostavno – da se muslimani vrate na svoju staru pravoslavnu vjeru. To je konstruktivan prijedlog. Postoje historijski dokazi da su naši preci prelazili na islam pod pritiskom Osmanlija. Ovo je, prema mom mišljenju, korektno rješenje,” izjavio je Dodik.
Takva izjava naišla je na oštru osudu javnosti i analitičara, koji su je ocijenili kao otvoreni poziv na asimilaciju, te kao kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda vjere. Mnogi je vide i kao poticanje na vjersku i nacionalnu netrpeljivost, što predstavlja ozbiljan izazov za ionako krhke međunacionalne odnose u zemlji.
Status Brčkog i najava inicijative u Srbiji
U govoru se dotakao i osjetljivog pitanja Brčko distrikta, kojeg je opisao kao “klin u tijelu RS-a”. Dao je nejasan prijedlog da se “50% Brčkog vrati Federaciji”, uz potrebu “povlačenja linije razgraničenja”. Iako je arbitražna odluka o Brčkom davno donesena i međunarodno priznata, Dodik je insistirao da se status tog područja i dalje treba preispitivati.
Osim toga, najavio je i da će tražiti od Narodne skupštine Srbije da raspravlja o položaju Republike Srpske, tvrdeći da je entitet trenutno “napadnut iznutra”. Posebno je kritikovao člana Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića, za kojeg je rekao da “iza njega ostaje raspadnuta BiH”.
“Bosna i Hercegovina se raspada. I ja to ne krijem – drago mi je što se raspada,” izjavio je Dodik.
Završna poruka i poziv na jedinstvo sa Srbijom
Na kraju svog govora, Dodik je ponovio stav da Srbija mora ostati garant i zaštitnik Republike Srpske:
“Srbija stoji iza Republike Srpske. Njeni odbrambeni planovi jasno govore da je odbrana Srba, ma gdje bili, državni interes. Zato i dalje ponavljam: ako se Bošnjaci vrate pravoslavlju, BiH će biti većinski srpska i tada ćemo moći graditi zajedničku državu,” zaključio je Dodik.
Njegove izjave ocijenjene su kao direktan napad na ustavni poredak BiH, te kao opasan pokušaj revizionizma i širenja vjerske netolerancije. Analitičari upozoravaju da ovakva retorika može dodatno destabilizirati političke odnose u zemlji i potkopati ionako krhki mir.
