Politička scena u Bosni i Hercegovini ponovo je uzdrmana nakon saslušanja o Zapadnom Balkanu u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a, dok je u dijelu zemlje pod političkom kontrolom HDZ-a BiH zavladalo vidno zadovoljstvo. Razlog se krije u novoj dinamici američke politike i promjenama koje se odvijaju nakon dolaska administracije Donalda Trumpa.
U izvještaju RTVHB – medija blisko povezanog s HDZ-om – naglašava se kako Hrvati već godinama traže rješenje kroz izmjene Izbornog zakona, ali da sada „ljestvica ide više“ te da tema trećeg entiteta ponovo dobija prostor u političkoj agendi. Prema njihovim navodima, nova američka administracija pokazuje mnogo više razumijevanja za poziciju Hrvata u BiH, iako se naglašava da je ključno nastaviti intenzivno lobiranje.
Ističe se da je dolazak Donalda Trumpa doveo do globalnog političkog zaokreta: jačanja desnih partija u Evropi, pooštravanja stavova prema migracijama i preispitivanja politika ljevice. Ti procesi, prema HDZ-u, direktno utiču i na BiH, gdje su zapadni diplomati godinama zagovarali građanski model uređenja. Međutim, nakon Trumpove čestitke za Dan državnosti BiH, u kojoj je posebno naglasio tri konstitutivna naroda, u HDZ-u smatraju da međunarodni okvir poprima „drugačiji ton“.
Snažne reakcije izazvalo je i izlaganje Maxa Primorca, koji se otvoreno založio za formiranje trećeg entiteta kao model zaštite Hrvata, odnosno katolika, u BiH. Takav stav izazvao je burne reakcije iz Sarajeva, ali iz HDZ-a poručuju da isti akteri nisu reagirali dok je, kako tvrde, godinama slabljen „daytonski tronožac“ upravo na štetu Hrvata.
HDZ-ov izaslanik u Domu naroda FBiH Damir Džeba ističe da je politička kriza rezultat nametnutog građanskog koncepta u državi s više naroda. Sličan stav iznosi i politički analitičar Frano Yehuda, blizak HDZ-ovim krugovima, tvrdeći da se funkcionalnost BiH može obnoviti isključivo povratkom modelima koji uvažavaju nacionalnu strukturu. Među tim modelima, kaže, nalazi se i ideja trećeg entiteta – koncept koji je razmatran još prije potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Prema navodima Čovićeve medijske kuće, „sve karte su sada na stolu“. Diplomatski izvori potvrđuju i niz sastanaka hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana u Washingtonu, gdje se susreo s osobama iz najbližeg kruga američkog predsjednika.
Iako se čini da Dragan Čović ubrzava svoje političke ciljeve, ishod njegovih pokušaja neće zavisiti samo od lobiranja u SAD-u, već i od spremnosti partnera u državnoj koaliciji da podrže njegove ambicije.
