Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), stigao je danas na ročište u Sudu Bosne i Hercegovine (BiH) u Sarajevu. Prije nego što je ušao u zgradu Suda, Dodika je dočekala velika grupa njegovih pristalica, uključujući i značajan broj funkcionera iz Republike Srpske. Okupljeni su pokazali podršku lideru RS-a, uzvikujući parole i mašući zastavama entiteta.
Ovo ročište dolazi nakon prethodnog, održanog 17. jula ove godine, na kojem je vođeno saslušanje povodom optužbi protiv Dodika. Njegovo prisustvo na sudu izazvalo je veliku pažnju javnosti i medija, posebno zbog političkog značaja slučaja i utjecaja koji može imati na političku klimu u Bosni i Hercegovini. Dodik i Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, optuženi su za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita.
Slučaj protiv Dodika i Lukića pokrenut je nakon što je u Službenom glasniku RS objavljen Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i neobjavljivanja odluka Kristijana Šmita. Ovaj zakon je donesen kao odgovor na odluke Ustavnog suda BiH i odluke visokog predstavnika, koje vlasti RS smatraju neprihvatljivim. U posljednjim izmjenama Krivičnog zakona BiH, postupanje protivno odlukama visokog predstavnika je postalo krivično djelo, što je izazvalo daljnju eskalaciju političkih tenzija između entiteta i državnih institucija.
Dodik je ranije otvoreno izjavljivao da neće priznati autoritet visokog predstavnika i odluke
koje donosi. Ovaj slučaj je posebno značajan jer može imati šire implikacije na odnose između RS i državnih institucija BiH, kao i na međunarodne odnose, s obzirom na ulogu visokog predstavnika u održavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. S druge strane, vlasti RS su istakle da su ovakvi zakoni nužni kako bi se zaštitili interesi entiteta i spriječilo daljnje zadiranje u nadležnosti koje su im garantirane Dejtonskim sporazumom.
Politički analitičari smatraju da bi presuda u ovom slučaju mogla imati značajne posljedice na buduće odnose između entiteta u BiH, ali i na odnos BiH sa međunarodnom zajednicom. Dodik je tokom svoje političke karijere često ulazio u sukob sa međunarodnim predstavnicima i državnim institucijama BiH, optužujući ih za pristranost i nametanje odluka koje, prema njegovom mišljenju, ugrožavaju poziciju RS.
S druge strane, međunarodni zvaničnici, uključujući visokog predstavnika, često su isticali da odluke koje donose nisu usmjerene protiv entiteta, već da su u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i ciljem očuvanja stabilnosti i funkcionalnosti BiH. Ovaj slučaj je još jedna ilustracija dugotrajnog političkog sukoba u BiH, u kojem se entitetski interesi često sudaraju s potrebama države za funkcionalnim i stabilnim upravljanjem.
Slučaj protiv Dodika i Lukića bi mogao poslužiti kao test pravosudnih institucija BiH u smislu njihove sposobnosti da donesu nezavisne i pravične presude u politički osjetljivim situacijama. U međuvremenu, očito je da će ovaj slučaj nastaviti privlačiti pažnju javnosti, kako u BiH, tako i šire, dok se čeka daljnji razvoj događaja.
