Švedska vlada započela je formiranje strateških zaliha žitarica u sjevernim regijama zemlje, koje bi u slučaju oružanog sukoba mogle biti odvojene od ostatka države. Za 2026. godinu planirano je 575 miliona kruna (oko 60 miliona dolara) za uspostavljanje hitnih rezervi.
Prema Švedskom odboru za poljoprivredu, zalihe će se redovno obnavljati da se spriječi kvarenje. Tenderi će biti raspisani u oblastima Norrboten, Vesterboten, Vesternorland i Jemtlend, koje trenutno zavise od transporta žitarica iz južne Švedske.
Ministar civilne zaštite Karl-Oskar Bohlin istakao je da je sjever zemlje ključan za odbrambenu strategiju i da se tamo započinje s rezervama kako bi stanovništvo imalo hranu i tokom rata. Odbor za poljoprivredu procjenjuje da bi zalihe mogle pokriti 90–95% stanovništva tokom tri mjeseca, uz prosečnu dnevnu potrošnju od 3.000 kalorija po osobi.
Ovaj potez dio je nacionalne strategije mobilizacije čitavog društva, uključujući institucije, vojsku, građane i kompanije, s ciljem pripreme za krizne i ratne situacije. Nakon ruskih akcija u regionu, Švedska je obnovila koncept „potpune odbrane“ i 2023. postala članica NATO-a. Premijer Ulf Kristerson upozorio je da zemlja „nije u ratu, ali nema ni mir“, s obzirom na hibridne prijetnje i ugrožavanje podmorske infrastrukture.
Građani prave lične zalihe:
Švedska agencija za civilne nepredviđene situacije (MSB) preporučila je građanima da skladište hranu s visokim udelom proteina i masti, poput sušenog mesa, ribe, čokolade, pekmeza, pire-krompira, mlijeka u prahu i keksa.
Martin Svennberg iz Stokholma složio je 100 kg brašna, konzerviranu hranu i liofilizovane obroke, naglašavajući da hrana u kriznim situacijama podržava moral.
Prema istraživanju MSB-a:
86% građana smatra da je zemlju vrijedno braniti,
76% bi učestvovalo u civilnoj odbrani.
Novo izdanje brošure o ponašanju u slučaju rata izazvalo je veću zabrinutost građana – 39% se osjeća uznemireno, u poređenju sa 24% prije šest godina.
