U rano jutro 4. jula zazvonio je telefon generala Keitha Kellogga. S druge strane linije bio je Radosław Sikorski, ministar vanjskih poslova Poljske, s porukom koja će se pokazati ključnom za daljnji tok ruske invazije na Ukrajinu, piše The Telegraph.
Ranije te noći, poljski konzulat u Kijevu oštećen je u žestokom napadu ruskih projektila i dronova. “Putin ismijava vaše mirovne napore”, poručio je Sikorski generalu Kelloggu, penzionisanom general-pukovniku i glavnom izaslaniku Donalda Trumpa za Ukrajinu. “Molim vas, obnovite isporuke protuzračnog streljiva Ukrajini”, dodao je.
Isporuke oružja bile su iznenada zaustavljene samo dva dana ranije, što je mnoge navelo da pomisle kako se Trumpova administracija ponovo okreće leđima Ukrajini. Međutim, vijest o napadu na diplomatsku misiju članice NATO-a posebno je pogodila generala Kellogga. Kao iskusan vojnik, znao je da takvi incidenti mogu lako izazvati nekontroliranu eskalaciju sukoba.
Ono što je uslijedilo bio je prvi u nizu događaja koji su doveli do potpunog zaokreta u Trumpovom pristupu. Gotovo odmah nakon razgovora sa Sikorskim, Kellogg je nazvao predsjednika. Trump se javio gotovo odmah. Nakon uobičajenih čestitki povodom Dana nezavisnosti, dvojica su prešla na ključnu temu – Ukrajinu.
Napad koji je promijenio sve
Tokom noći, Kijev je pretrpio do tada najžešći napad od početka rata – ispaljeno je 11 projektila i čak 539 dronova. Ključni trenutak bio je to što su udari uslijedili samo nekoliko sati nakon telefonskog razgovora između Vladimira Putina i Donalda Trumpa o mogućem prekidu rata. Već je bilo poznato da je američki predsjednik sve više frustriran ruskim odbijanjem da zaustavi napade na ukrajinske gradove, uprkos američkoj ponudi za primirje.
General Kellogg je informisao predsjednika o najnovijem napadu i činjenici da je pogođeno poljsko veleposlanstvo – ključna saveznica unutar NATO-a. Iskoristio je priliku da zatraži hitno obnavljanje isporuka protuzračnih sistema Patriot Ukrajini.
Raspravljalo se o rizicima i koristima slanja naprednih američkih sistema, ali Trumpova reakcija bila je iznenađujuće brza. Naredio je Pentagonu da odmah oslobodi dio sistema PAC-3 koji su bili blokirani zbog privremene obustave pomoći radi revizije američkih zaliha.
Trump je takođe naložio Kelloggu da kontaktira ministra odbrane Petea Hegsetha i osigura nastavak isporuka. Kasnije se otkrilo da je Trump bio potpuno iznenađen činjenicom da je Hegseth samostalno odlučio pauzirati pomoć Ukrajini, a da pritom nije obavijestio ni Bijelu kuću ni Kongres. Visoki dužnosnici, uključujući Kellogga i državnog sekretara Marca Rubija, o svemu su saznali iz medija.
Ali ovaj put je bilo drugačije. Kellogg je nazvao Hegsetha i prenio mu predsjednikovu odluku. “Ako mi ne vjeruješ, nazovi predsjednika direktno”, navodno mu je rekao. Istog dana, 4. jula, američki predsjednik obećao je i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će konačno dobiti podršku u protuzračnoj odbrani.
Evropska inicijativa i MAGA principi
U Washingtonu, među najvećim zagovornicima pomoći Ukrajini, ova odluka je shvaćena kao trenutak kada je Trump shvatio da jačanje Kijeva američkom vojnom moći može biti korak ka miru. Ipak, Pentagonu su trebala puna četiri dana da pošalje prvu pošiljku projektila Patriot.
Trumpov zaokret odmah su iskoristile evropske prijestolnice. Njemački kancelar Friedrich Merz ponudio je kupovinu sistema Patriot koji bi se direktno slali Ukrajini. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte otišao je korak dalje – ponudio je Trumpu da evropski saveznici i Kanada u potpunosti refundiraju troškove američkog oružja poslanog Kijevu, u iznosu od više milijardi dolara.
Bio je to prijedlog koji je Trump s oduševljenjem prihvatio. Njegovi savjetnici, poput Kellogga, uvjerili su ga da je situacija u kojoj Evropa plaća za američko oružje koje brani evropski kontinent savršen primjer njegovog slogana “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA).
Samo devet dana kasnije, 13. jula, Trump je zajedno s Rutteom najavio paket pomoći vrijedan 10 milijardi dolara, uz prijetnju ozbiljnim trgovinskim sankcijama Rusiji i svim zemljama koje kupuju njena fosilna goriva.
Domino-efekt isporuka
Do kraja iste sedmice, prvi sistem Patriot i dodatni presretači stigli su u Ukrajinu zahvaljujući dogovoru s Njemačkom. Pentagon i Bijela kuća iskoristili su taj korak da ohrabre i druge evropske zemlje da preuzmu rizik i pošalju svoje zalihe Kijevu, uz obećanje da će ih SAD kasnije nadoknaditi.
Početkom ove sedmice, Berlin je objavio dogovor s Washingtonom o donaciji dodatnih pet baterija. Njemačka će finansirati dvije, a Norveška treću. Očekuje se da će zamjenske baterije stići iz narudžbi koje su prvobitno bile namijenjene Švicarskoj, kojoj je Washington poručio da će se isporuke preusmjeriti radi podrške Ukrajini.
