Rusija sve nervoznija: Kremlj strahuje da bi mogla ostati bez ključnog saveznika na Bliskom istoku
Čini se da Rusija postaje sve nervoznija nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele zračne napade na tri iranska nuklearna postrojenja, čime su se direktno uključile u izraelsko-iranski rat. Američki predsjednik Donald Trump poručio je da su napadi „oduzeli bombu iz ruku Irana“ i upozorio Teheran da će uslijediti „daleko snažniji udar“ ako ne dođe do deeskalacije.
Prema pisanju Wall Street Journala, Trump je još ranije svojim saradnicima rekao da je spreman odobriti napad, ali da je čekao eventualni signal da se Teheran povlači iz razvoja nuklearnog oružja – što se nije dogodilo. Napadi su, međutim, uslijedili brzo i bez prethodnog odobrenja Kongresa.
Moskva je odmah reagirala, a zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov upozorio je SAD da ne ulazi dublje u izraelsku kampanju protiv Irana, izrazivši duboku zabrinutost da bi Rusija mogla izgubiti ključnog regionalnog saveznika.
Rusko-iransko partnerstvo pod pritiskom američkih bombi
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Rusija i Iran su produbili strateško partnerstvo, potpisujući sporazume o vojnoj i ekonomskoj saradnji. Međutim, američki napad mijenja ravnotežu snaga i dovodi Moskvu u neugodan položaj.
U početku sukoba Izraela i Irana, Kremlj se ponudio za posrednika, nadajući se diplomatskom ishodu koji bi mogao koristiti i u pregovorima sa Zapadom oko Ukrajine. Taj pokušaj, međutim, nije urodio plodom.
Sada, kad američke bombe pogađaju iranske strateške objekte, Moskva je prešla u krizni režim – zabrinuta da bi Teheran mogao biti dodatno destabiliziran ili čak gurnut prema kolapsu.
Alarm u Kremlju: “Samo milimetar do katastrofe”
Direktor ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin nazvao je situaciju „kritičnom“, dok je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila da je „svijet samo milimetar udaljen od katastrofe“.
Dopisnik Sky Newsa iz Moskve, Ivor Benet, naglašava paradoks: „Zemlja koja već više od tri godine vodi rat protiv susjeda sada poziva druge na uzdržanost“. Uplitanje SAD-a, prema njegovim riječima, ne ugrožava samo Iran, već i direktne interese Rusije na Bliskom istoku.
Ipak, ostaje nejasno kako bi Moskva konkretno reagirala ako Trump odluči nastaviti s vojnim udarima ili ciljati sam iranski režim. Na pitanje novinara u Sankt Peterburgu, Zaharova nije željela komentarisati mogućnost dodatne eskalacije.
Rusija između lojalnosti i geopolitičkog opreza
Ruski zvaničnici danas su rastrzani između savezništva s Iranom i potrebe da ne antagoniziraju Trumpa, koji bi uskoro mogao ponovo preuzeti Bijelu kuću i imati presudan uticaj na rat u Ukrajini.
Zato Kremlj pažljivo balansira, izbjegavajući direktnu osudu Washingtona, iako je napad SAD-a ozbiljan udarac ruskoj poziciji u regiji. U pozadini ove geopolitičke kalkulacije krije se duboka nesigurnost Moskve – što ako izgubi Teheran kao saveznika baš u trenutku kada joj je najpotrebniji?
