Američki predsjednik Donald Trump, nezadovoljan stalnim napadima Moskve na Ukrajinu i frustriran sporim napretkom mirovnih pregovora, razmatra uvođenje novih sankcija Rusiji već ove sedmice, saznaje The Wall Street Journal iz izvora bliskih Bijeloj kući.
Iako se, prema tim izvorima, ne očekuju dodatne sankcije bankama, Bijela kuća razmatra niz drugih mjera kojima bi se pokušalo natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina da popusti u pregovorima – uključujući i prijedlog 30-dnevnog primirja koje podržava Ukrajina, ali koje Kremlj uporno odbija.
Trump je u nedjelju prvi put javno komentarisao mogućnost novih sankcija. „Apsolutno razmatramo tu opciju“, poručio je. „Ubija puno ljudi. Ne znam šta nije u redu s njim. Šta mu se, zaboga, desilo?“, rekao je Trump, ne skrivajući ljutnju prema ruskom lideru, za kojeg je ranije tvrdio da imaju „posebnu vezu“.
Prema nezvaničnim informacijama iz vrha američke administracije, Trump razmatra i mogućnost potpunog povlačenja iz mirovnog procesa ako „završni pokušaj“ ne urodi plodom – što bi bio presedan za predsjednika koji je u kampanji tvrdio da će rat u Ukrajini zaustaviti „već prvog dana“ svog mandata.
U slučaju američkog odustajanja od pregovora, ostaje nejasno hoće li Washington nastaviti s vojnom pomoći Kijevu, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po stanje na frontu i ravnotežu snaga.
„Predsjednik Trump jasno je dao do znanja da želi doći do mira putem pregovora“, izjavila je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt, dodajući kako „mudro ostavlja sve opcije otvorene“.
Ovaj preokret označava novu fazu zahlađenja odnosa između SAD-a i Rusije – odnosa koji su i prethodnih mjeseci bili obilježeni tenzijama. Trump je na početku mandata vjerovao da može popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući, kako je tvrdio, svom ličnom utjecaju na Putina.
Najsnažniji zračni napad od početka rata
Samo nekoliko sati nakon što je Trump najavio moguće nove sankcije, Moskva je odgovorila najžešćim zračnim napadom na Ukrajinu dosad – lansiravši više od 350 eksplozivnih dronova i najmanje devet krstarećih raketa. Ukrajinska zračna komanda potvrdila je da je riječ o najintenzivnijem napadu od početka invazije, dok su Rusi tvrdili da se radi o odmazdi za ukrajinske napade unutar teritorije Rusije.
Trump, koji se tokom kampanje hvalio da će „rat završiti za jedan dan“, za sada nije uspio izvući nikakve ozbiljne ustupke od Putina. Naprotiv, ruski lider je pojačao agresiju, ignorišući mirovne inicijative iz Washingtona.
U ponedjeljak je njemački kancelar Friedrich Merz objavio da SAD, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo ukidaju ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini – što znači da Kijev sada može gađati ciljeve duboko u Rusiji. Do sada su zapadne rakete mogle biti korištene samo unutar ograničenog dometa.
Bidenova administracija bila je protiv ove odluke zbog straha od eskalacije, ali je očito došlo do zaokreta. Bijela kuća još nije službeno komentarisala novi razvoj događaja.
Trump sve nesigurniji
Trumpov odnos s Putinom oscilirao je – od prijetnji sankcijama do pokušaja ekonomske saradnje. No posljednjih dana njegova retorika postaje sve oštrija.
„Poznajem ga godinama, uvijek smo se dobro slagali, ali sada šalje rakete u gradove i ubija civile. To mi se nikako ne sviđa“, rekao je Trump. „Razgovaramo o miru, a on bombarduje Kijev. To mi se uopće ne sviđa.“
Bivši američki ambasador u Ukrajini, William Taylor, komentarisao je: „Izgleda da Trump sada počinje shvatati ko je Putin. Pitanje je – hoće li to rezultirati konkretnim potezima?“
Tri stvari oblikovale su Trumpov stav:
Duboka nesklonost prema Zelenskom, kojeg smatra provokatorom.
Sumnja da bi sankcije naudile ruskoj ratnoj mašineriji, dok bi ugrozile američko-rusku ekonomsku saradnju.
Vjerovanje da ga Putin poštuje lično i da će zbog toga pristati na prekid rata.
Međutim, posljednji telefonski razgovor s Putinom – tokom kojeg je ovaj odbio primirje – bio je, prema izvorima, „hladan tuš“ za Trumpa.
‘Putin ne želi mir’
Nakon tog razgovora, Trump je kontaktirao Zelenskog i evropske lidere, navodeći da sumnja da Putin uopće želi kraj rata.
U međuvremenu, američki Senat pojačava pritisak. Senatori Graham i Blumenthal predstavili su prijedlog sankcija protiv Rusije i visokih carina za zemlje koje kupuju rusku naftu, gas i uran. Prijedlog ima podršku više od 80 senatora.
Trump se tako pridružuje nizu američkih predsjednika koji su vjerovali da mogu „naći zajednički jezik“ s Putinom – da bi shvatili da su bili prevareni.
George W. Bush je 2001. rekao da je „pogledao Putinu u oči i osjetio dušu poštenog čovjeka“. Godinama kasnije, Putin je pokrenuo invaziju na Gruziju.
Barack Obama je pokušao „resetirati odnose“, pa je uslijedila aneksija Krima.
Ni Trump tokom svog prvog mandata nije zaustavio podršku Rusije separatistima u Donbasu – iako je Ukrajini slao oružje.
Na skupovima je tvrdio: „Čim zakoračim u Ovalni ured, rat će odmah biti završen.“
Ali danas, dok rat eskalira, a Putin odbija svaki dogovor, mnogi se pitaju: je li i Trumpova retorika samo još jedna iluzija koja se urušava pred ruskom stvarnošću?, piše The Wall Street Journal.
