Đurić tvrdi da je Srbija garant Dejtona, uprkos činjenicama: Podsjetnik ko zaista ima ulogu u očuvanju Mirovnog sporazuma
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je kako Srbija, navodno kao „garant“ Dejtonskog mirovnog sporazuma, podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali i zahtijeva očuvanje ustavnih prava Republike Srpske, kako navodi, zagarantovanih samim Dejtonom.
– Nažalost, svjedoci smo revizije Dejtona, ne kroz demokratski konsenzus i dijalog, nego kroz nametanje odluka i pokušaje nasilne centralizacije BiH. Vjerujemo da to nije put naprijed – kazao je Đurić.
Dodao je da Srbija zagovara dijalog među „jednakima“ u okviru Bosne i Hercegovine. Međutim, baš kao i njegov stranački šef, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Đurić je pokušao obmanuti javnost tvrdnjom da je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, što nije istina ni u pravnom ni u političkom smislu.
Također, u svom obraćanju Đurić je ponovo koristio retoriku koja implicira da je u BiH vođen „građanski rat“, ignorišući međunarodno priznatu činjenicu da je u pitanju bila agresija, s jasno definisanim akterima i ciljevima.
Ko zaista jeste svjedok Dejtonskog sporazuma?
Važno je napomenuti da se u Dejtonskom mirovnom sporazumu riječ „garant“ uopće ne spominje. Uloga zemalja koje su učestvovale u postizanju mira definisana je pojmom “svjedoci”.
Pravi svjedoci Dejtonskog sporazuma su:
Evropska unija
Njemačka
Rusija
Ujedinjeno Kraljevstvo
Sjedinjene Američke Države
Njima se pridružuje i Turska, kao predstavnik Organizacije islamske saradnje, koja je također priznata kao svjedok.
Ove zemlje danas čine Vijeće za provedbu mira (PIC), tijelo koje nadgleda implementaciju Mirovnog sporazuma i ima pravo (i obavezu) da reaguje na svaku opstrukciju njegovog provođenja. Izvršna ovlaštenja prenesena su na Visokog predstavnika, i to još od Međunarodne konferencije u Bonu 1997. godine.
Ambasadori svjedoka – ne „miješaju se“, nego djeluju po Dejtonu
Upravo zbog te uloge svjedoka, zemlje članice PIC-a – i njihovi ambasadori – ne samo da imaju pravo, već i dužnost da nadgledaju i reaguju na stanje u BiH. Svaki napad na njihove ambasadore zbog navodnog „miješanja u unutrašnje stvari BiH“ zapravo je suprotan duhu i slovu Dejtonskog sporazuma.
Tek kada i ako Vijeće za provedbu mira bude ukinuto, prestat će i mandat ambasadora tih zemalja da djeluju unutar BiH u kontekstu Dejtonskog sporazuma.