Održano saslušanje u Pododboru za Evropu pri Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država izazvalo je veliku pažnju regionalne javnosti, posebno zbog direktnih poruka koje su upućene Bosni i Hercegovini i njenim političkim akterima. Iako su pojedini mediji fokus gotovo isključivo usmjerili na nastup Maksa Primorca, bivšeg zvaničnika iz vremena administracije Donalda Trumpa, čitava rasprava bila je mnogo šira i sadržajnija te je, prema ocjenama novinara i analitičara, pogrešno interpretirana u javnosti.
Saslušanje pod nazivom „Put ka stabilnosti na zapadnom Balkanu“ okupilo je kongresmene iz Republikanske i Demokratske stranke koji su analizirali stanje u regiji, naročito u Bosni i Hercegovini. U više navrata naglašeno je da BiH ostaje jedna od najsloženijih tačaka Balkana zbog političkih tenzija, institucionalnih blokada i otvorenih pokušaja razgradnje državnog poretka.
Najžešće kritike tokom sjednice bile su usmjerene ka Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, za kojeg su brojni kongresmeni ocijenili da sistematski podriva ustavni poredak BiH, izaziva krize i stvara političku nestabilnost. Prema riječima više članova Pododbora, Dodikovo djelovanje direktno ugrožava američke interese u regionu, posebno kada je riječ o očuvanju mira, Daytonskog sporazuma i euroatlantskih integracija.
Novinar Face TV-a Elvir Salihović pojasnio je da je u BiH pogrešno stvoren dojam da se rasprava svodila samo na Primorčeve izjave. „U javnosti je pogrešno preneseno — fokusiran je samo jedan segment, nastup Maksa Primorca. Međutim, kompletna rasprava bila je mnogo šira, a većina govornika bila je izuzetno kritična prema onima koji ruše institucije BiH i koče reformske procese“, istakao je Salihović.
Primorac, čije su izjave izazvale žestoke reakcije u regionu, tokom obraćanja je Bošnjake nazivao „muslimanima“, uz tvrdnje da su oni glavni faktor blokada i političkih zastoja u zemlji. Zalagao se za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) te otvoreno podržao ideju stvaranja trećeg entiteta kao navodnog rješenja za „hrvatsko pitanje“ u BiH. Ove teze izazvale su snažnu osudu političkih i društvenih aktera u BiH, uz ocjene da Primorac promoviše narative koji podrivaju državu i produbljuju etničke podjele.
Ipak, kako naglašava Salihović, domaći mediji su zanemarili snažne i brze reakcije kongresmena tokom same sjednice. Više zastupnika jasno se distanciralo od Primorčevih navoda, ističući da njegovi stavovi ne predstavljaju zvaničnu politiku Sjedinjenih Država. Za neke od njih, on je bio „crna ovca“ rasprave — govornik čije su ideje ocijenjene kao ekstremne, neutemeljene i opasne.
Kongresmeni su ponovili da je američka politika prema BiH nedvosmislena: podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i funkcionalnosti države. Posebno je istaknuta važnost institucija poput OHR-a, čija se uloga smatra ključnom sve dok se ne postigne puni politički konsenzus i stabilnost. Više govornika je upozorilo da Dodik i krugovi oko njega aktivno rade na delegitimizaciji državnih institucija, što Washington ocjenjuje neprihvatljivim.
Tokom rasprave otvorena su i pitanja šireg američkog angažmana na zapadnom Balkanu. Pojedini zastupnici upozorili su da Rusija intenzivira svoj utjecaj u regionu, posebno kroz podršku secesionističkim tendencijama u Republici Srpskoj, dok su drugi naglasili potrebu povećanja američkog diplomatskog prisustva radi sprječavanja novih konflikata i očuvanja regionalne stabilnosti.
Saslušanje u Kongresu pokazalo je da je Bosna i Hercegovina i dalje visoko pozicionirana na listi američkih spoljnopolitičkih prioriteta, ali je istovremeno otkrilo i duboke razlike u percepcijama i narativima koje pojedini akteri nastoje nametnuti. Uprkos nastojanju Maksa Primorca da predstavi BiH kao duboko podijeljenu zemlju u kojoj je rješenje nova etnička fragmentacija, većina kongresmena jasno je odbacila takav pristup.
